Dva glavna krivca za to da većina ljudi danas prema svim kriterijima previše sjedi su,
s jedne strane različiti elektronički uređaji, pred čijim ekranima se provodi većina
radnog vremena, a onda, po osobnom izboru, često i dobar dio slobodnog vremena,
i s druge strane, sustav transporta, u kojem se koriste svakakva pomagala više nego
vlastite noge. Sve je to dovelo do toga da čovjek u prosjeku puno previše sjedi, do te
mjere da se to kosi s njegovim fiziološkim zadanostima i u konačnici šteti zdravlju.
Novije epidemiološke studije, koje su provedene na velikom broju ispitanika (često
na više od 100.000) i kroz dulji vremenski period (često preko 10 godina), pokazuju
da sjedenje više od 8 sati dnevno povećava rizik za srčano-žilne događaje poput
srčanog infarkta, moždanog udara ili srčanog zatajenja. Kombinacija produljenog
sjedenja i tjelesne neaktivnosti se pokazala najpogubnijom kombinacijom za srce i
krvne žile, otprilike s istim rizikom kakvo nosi i pušenje. Najveći rizik za takve
neželjene događaje su imale osobe koje sjede preko 8 sati dnevno i još su i inače
tjelesno neaktivne, dok su najmanji rizik imale osobe koje sjede manje od 4 sata i
najviše su tjelesno aktivne.
Dakle, važna strategija za smanjivanje rizika srčano-žilnih bolesti i prijevremenih
smrti, mora uključivati smanjenje vremena provedenog sjedeći i povećanje tjelesne
aktivnosti. Povezanost sjedećeg načina života i tjelesne neaktivnosti sa srčano-
žilnim neželjenim događajima je dakle neupitna a, s druge strane, rješenje u vidu
manje sjedenja i više kretanja je jednostavno rješenje koje nosi samo dobro i nema
neželjenih nuspojava.
Prema tome, takvu jednostavnu, jeftinu i potpuno neškodljivu metodu zaštite zdravlja
srca i krvnih žila treba shvatiti kao MUST, kao recept propisan za zaštitu zdravlja.
Liječnici bi je trebali uporno preporučivati, naglašavajući njezinu važnost svojim
pacijentima u svakoj prilici. S druge strane, svaka bi osoba za sebe trebala
organizirati svoj život na način da se više kreće i izbjegava višesatne maratone
sjedenja.
Ako se već mora puno sjediti, što je obično vezano za radno mjesto, iako ne
isključivo, negativne posljedice po zdravlje može se poništiti na više načina.
Krenuti s mijenjanjem uvriježenog običaja da u svakodnevici nastojimo odraditi stvari
uz što manje kretanja. Iako je trgovina udaljena svega nekoliko stotina metara od
stana, koristimo automobil do nje, obično se parkiramo neposredno uz ulaz u
zgradu, koristimo lift kad god je na raspolaganju, uređujemo prostor tako da nam
štedi pokret…potpuno smo usmjereni na to da se manje krećemo. Treba promijeniti
takav mentalni sklop u suprotnom smjeru, imajući na umu da je to u cilju zaštite
zdravlja.
Osim tog uobičajenog svakodnevnog pokreta, treba planirati i prakticirati i dodatnu
tjelesnu aktivnost. Pri tome bi svatko trebao za sebe odabrati svoj cjeloživotni
rekreativni sport koji mu čini gušt, a ne samo dodatno opterećenje, i uključiti ga u
svoju tjednu rutinu. Već sama polusatna brža šetnja, ona koja nas preznoji i zadiše,
se broji. Trebalo bi je prakticirati barem 5 puta tjedno. Dakle, doza je barem 5×30 min
žustrog hoda tjedno.
Što s uredskim sjedećim poslovima? Takvi poslovi dominiraju u razvijenim zemljama,
stoga se u većini sjevernih ili zapadnih zemalja Europe, umjesto dosadašnje
ergonomije, sve više primjenjuje ergodinamika. Dakle, danas je prioritet urediti
uredski prostor na način da potiče na pokret. Kako je glavna preporuka izbjegavanje
maratona sjedenja i česte izmjene sjedećeg i stojećeg položaja, ergodinamika tu
nudi rješenje u vidu tzv. sit-stand deskova, stolova koji omogućavaju jednostavno
mijenjanje visine, kako bi se dio radnog dana proveo stojeći uz radni stol i računalo,
a dio sjedeći, pri čemu si svatko prilagođava ritam izmjene položaja. Takav originalan
inovativan stol može biti alternativno improviziran tako da se povremeno umetne
posebna polica ili stolić na uredski stol, na koji se onda postavi računalo.
Mogu biti korisni i manji zahvati u uređenju ureda, tzv. koncept Active Office
preporuča površine za odlaganje u uredu, udaljene od glavnog uredskog
stola, gdje se drže mobitel, telefon, šalica s kavom, aktualni spisi… da bi nas njihovo
korištenje potaklo na dodatne korake. Dakle, upravo suprotno od načina uređenja
ureda koji se koristio sredinom prošlog stoljeća, kada još nije bilo poznato koliko je
predugo, neprekinuto višesatno sjedenje štetno za zdravlje.
Preporučaju se i neke druge jednostavne strategije za skraćivanje sjedenja na
radnom mjestu, kao što je telefoniranje ili održavanje sastanaka u stojećem položaju.
Korisno je i jednom-dvaput tijekom radnog dana kroz 3-5 minuta napraviti aktivnu
pauzu, što znači pokoju jednostavnu vježbu mobilizacije ili istezanja, što također
pomaže u poništavanju loših učinaka dugotrajnog sjedenja na mišićno-koštani
sustav, odnosno kralježnicu i zglobove. To može biti i obično protezanje u sjedećem
ili stojećem položaju.
Dakle, dok se i u našoj sredini ne bude intenzivnije i sustavnije osiguravalo radne
uvjete kojima se izbjegava maratone sjedenja, svatko za sebe mora osvijestiti
važnost povećanja tjelesne aktivnosti na zdravlje i funkcionalnost, pa organizirati
svakodnevicu u tom smjeru.
Udruga #ostanimozdravi u tom smislu organizira aktivne pauze za firme u kojima
se uče vježbe prikladne za radno mjesto, organizira online i uživo vježbanja te okuplja
oko redovitog 60-minutnog brzog hodanja u Maksimiru (više o tome u Aktivnostima).