Deset po Deset

Ovisnost o duhanu se smatra najznačajnijim preventabilnim čimbenikom za prijevremenu bolest i smrt. Pušenje oštećuje sve organske sustave u organizmu i povećava rizik za više od trideset bolesti. Smatra se da skraćuje život u prosjeku za deset godina.
Sve su to današnji stavovi znanosti na osnovi istraživanja i kliničkog iskustva.
Ako ste pušač, vjerojatno ste barem donekle svjesni ovih podataka i vjerojatno ste barem jednom do sada razmišljali o prestanku. Prestati pušiti nije lako. Iskustva pokazuju da je uz stručnu pomoć ipak lakše pa smo snimili kratki filmić o školama nepušenja, nastalim upravo s ciljem pomoći u odvikavanju od snažne duhanske ovisnosti.

Pretjerano pijenje alkohola je, uz pušenje i pretilost, među tri vodeća preventabilna rizična faktora za razvoj bolesti. Ono predstavlja rizik za nastanak brojnih kroničnih bolesti te je dokazano povezano s nastankom nekih malignih bolesti kao što su: rak dojke, jetre, debelog crijeva, ždrijela, grkljana, jednjaka, želuca, gušterače. Kada se pita liječnike koji se bave rakom, preporučit će ne pijenje alkohola, a ako se već pije, onda će preporučiti da se količina ograniči na maksimalno jedno piće za žene i dva pića za muškarce dnevno. Pri čemu se jedno piće odnosi na:

–              Malo pivo

–              1,5 dcl vina

–              0,04 žestokog pića

Druge specijalnosti, poput recimo kardiologa, čak će i preporučit čašu crnog vina na dan, ali samo ako se na toj količini možete zadržati😊.

Europska regija ima najveću razinu konzumacije alkohola među svim regijama koje pokriva Svjetska zdravstvena organizacija pa su u tijeku i u planu brojne aktivnosti kojima se planira informirati populaciju o rizicima za zdravlje, smanjiti potražnju te poduzeti intervencije zdravstvene službe za rano prepoznavanje rizika i pravovremeno liječenje svih posljedica pretjeranog pijenja alkohola.

Kada se govori o prehrani kao podlozi najčešćih kroničnih nezaraznih bolesti, onda se uglavnom navodi tzv. zapadnjačka prehrana. Što se pod time misli? Prvenstveno se misli na hranu koja je visoko procesuirana (znači industrijska, gotova hrana koja je višestruko prerađena s brojnim umjetnim dodatcima-koja je u zapadnom svijetu postala popularna da bi se ubrzala konzumacija, utažila glad i brzinski dobila energija, ne troši se vrijeme na pripremu hrane). S takvom prehranom se doduše dobiju takve brzinske “prazne kalorije” ali, ono drugo bitno što od hrane očekujemo, a to je njena nutritivna vrijednost, dakle razne bioaktivne supstance koje osiguravaju dobro funkcioniranje svih naših organa i organskih sustava, je kod ovakve prehrane nažalost nedostatna.

Kao primjer za zdravlje najpovoljnijeg tipa prehrane, svi se medicinski stručnjaci slažu da bi to bila mediteranska prehrana. Pogledajte filmić koji govori o osobitostima ovakve prehrane te drugi koji potiče na pripremu svježih obroka.

Danas imamo već ogromnu količinu znanstvenih dokaza o tome da su u ovo moderno doba najzastupljenije kronične nezarazne bolesti (poput šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i svih njegovih posljedica, moždanog ili srčanog udara i sl…) povezane s modernim načinom života. Jedna od glavnih osobina takvog modernog načina života koja vodi u bolest, jest nedostatna tjelesna aktivnost.

Snimili smo filmić o tipovima tjelesne aktivnosti i preporučenim tjednim količinama kojima možete štiti zdravlje.

Stres na naše tijelo može djelovati pozitivno i negativno. Povoljni učinci stresa omogućavaju preživljavanje i osigurali su očuvanje naše vrste. No, u slučaju intenzivnog stresa ili produljene izloženosti stresu bez faza oporavka, on može biti podloga za nastanak brojnih bolesti.

Stoga je za svakoga bitno da prepozna negativne učinke dugotrajnog stresa na svoje tijelo pa da se, u situaciji kada ga ne može izbjeći; nauči nositi se s njime i time umanji te negativne učinke. Postoje različiti programi nošenja sa stresom i bilo bi korisno da svatko svlada neku od tih tehnika (progresivna mišićna relaksacija, mindfulness, autogeni trening). Ono što još koristi u borbi sa stresom su i promjene životnog stila koje uključuju vježbanje, tjelesnu aktivnost u prirodi, zdravu prehrana, dostatno spavanje… Kako svaki pojedinac ima svoj vlastiti način odgovora na stres tako će i odabir metode upravljanja stresom biti individualno prilagođen.

Tek u posljednje vrijeme sve više istraživanja ukazuje na važnost spavanja za zdravlje ljudi. Dokazano je da uskraćivanje sna može imati različite negativne učinke na zdravlje. Količina preporučenog noćnog sna ovisi o dobi. Za odrasle preporučena količina noćnog sna je 7 do 8 sati. Pogledajte kratki edukativni film o toj temi.