Svaki bi detaljan liječnički pregled trebao sadržavati i pitanje: „Kako spavate?“ Jer puno je načina na koje to kako spavamo određuje naše zdravlje i dugovječnost.
Jedna je nedavno objavljena velika studija u Americi podijelila ispitivače u dvije grupe (redoviti-optimalni spavači i neredoviti-nedovoljni spavači), prilagodila ih po svim drugim osobitostima i pratila kroz 7 godina. Na kraju su rezultati studije pokazali da je smrtnost u grupi neredovitih-nedovoljnih spavača bila za 39% veća. I to nije jedina takva studija.
Važna osobitost spavanja u grupi dobrih spavača je bila uvijek približno isto vrijeme odlaska na spavanje i buđenja. Znamo da naše tijelo ima unutarnji sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji regulira različite biološke procese, uključujući cikluse spavanja i buđenja. Dosljedno držanje rasporeda spavanja i buđenja omogućava tijelu da uskladi svoj prirodni ritam s vanjskim ciklusom dana i noći. Ova sinkronizacija poboljšava kvalitetu spavanja, a time i nama omogućava bolje zdravlje.
No, dobar, kvalitetan, zdrav san je sve rjeđi, kažu istraživači. Broj ljudi koji pate od različitih poremećaja spavanja zapravo se znatno povećao, recimo podaci zdravstvenih osiguravajućih društava u Njemačkoj pokazuju da se povećao za trećinu.
Njemačka znanstvenica Luciana Besedovsky, koja radi na Ludwig-Maximilian univerzitetu u Münchenu, bavi se istraživanjem značaja kvalitetnog sna na zdravlje ljudi, a posebno utjecajem sna na imunitet. Ona naglašava da za svoja istraživanja sve teže pronalazi osobe koje imaju normalan zdrav san, dok one s različitim blažim problemima spavanja, pronalazi bez problema.
Kako ona tumači takvu pojavu?
Svakodnevni život u modernom društvu čini naš dnevni ritam nepravilnim, a količinu tjelesne aktivnosti nedostatnom. Umjetna osvjetljenja i zasloni pametnih telefona i laptopa još otežavaju situaciju. Isto vrijedi i za sve brži protok sve više informacija koje preopterećuju naš mozak. Sve to narušava duljinu i kvalitetu sna.
Kako si možemo pomoći?
Kome je narušena usklađenost unutarnjeg sata s dnevnim ciklusima dana i noći, može ga pokušati opet uskladiti koristeći dnevno svjetlo. Konkretno, ujutro izaći što prije van na svjetlo dana, a navečer prije spavanja pogasiti sve ekrane.
Još je nekoliko stvari za kojima trebamo posegnuti kada želimo poštelati unutarnji sat i poboljšati narušenu kvalitetu sna. Uvijek s njima treba početi prije nego posegnemo za lijekovima za spavanje. Sve ih zajedno zovemo „higijena spavanja“:
- koristiti spavaću sobu samo za spavanje i intimnosti
- raditi samo umirujuće aktivnosti pred spavanje
- nabaviti optimalan madrac i jastuk
- pobrinuti se da spavaća soba nije pretopla i nije presvijetla
- ne konzumirati kofein do par sati prije spavanja
- ne jesti 4 sata prije sna, ako da, samo lagana, ne prezačinjena jela
- reducirati dnevno spavanje do max 30 minuta
- izlagati se suncu preko dana kad god je moguće
- prakticirati dovoljno fizičke aktivnosti
Pored pozitivnog učinka kvalitetnog sna na praktički svaki segment zdravlja, istaknut ću za kraj njegovu važnost za naše kognitivno funkcioniranje, sposobnost učenja i motiviranog rada.
Ako je odlazak na spavanje pravovremen (barem do ponoći) i spavanje traje dovoljno dugo (7-9 sati) bit će dovoljno zastupljene obje faze spavanja, i ona dubokog sna, bez pokreta očiju, kao i faza nešto plićeg sna, u kojoj sanjamo, a koja je obilježena brzim pokretima očiju. Time bude omogućeno noćno pročišćavanje i pohrana svih informacija proživljenih u prethodnom danu i stvoren prostor za nove informacije i iskustva.
U naredni dan ulazimo osvježeni i pripremljeni za lakše prihvaćanje novih iskustava i znanja.